Na kraju tjedna

Sve i ništa

18.02.2017.

Sve i ništa
Foto: Drago Sopta/HNS

HNS kao kapa i kapo cijele nogometne organizacije silno se trudi ne bi li obuzdao navijačke ekscese svjestan da oni s navijaštvom nemaju nikakve veze – jasno da je na nedjelu tipično huliganstvo. Koliko pomažu summiti poput ovotjednog u Svetom Martinu na Muri, što se uopće može učiniti (s) onima čije geslo „Živi i pusti druge da umru“ strši kao poruka u izvornom i prenesenom smislu.

Hvalevrijedna je ta Konferencija o sigurnosti i zaštiti na nogometnim utakmicama, treća zaredom u ideji i realizaciji Kuće nogometa, ovog puta neposredno uoči nastavka državnog prvenstva, preostalih 16 kola MAXtv Prve lige. Gotovo pedesetak javnih djelatnika i stručnjaka raznih profila suočenih s vječitim upitnikom sastavljenim od pet krakova: tko, što, gdje, kada i zašto? Inače, za manje upućene, riječ je o ključnim parametrima za vijest, kraljicu novinarstva u čijoj osnovici je tih Five W: who, what, where, when, why.

Nažalost, svi znamo i tko i što i gdje i kada i zašto čim se radi o multipliciranju skandala, ali pomaci su mali ili nikakvi. Destrukcija ruši konstrukciju, permanentno i groteskno. Incidenti izazivaju nerede, neredi sukobe, sukobi divljaštvo. Pritom kravali odlaze i podalje stadiona, prerastajući u nesmiljenu borbu ulicama te sačekuše diljem autostrada na kojima ne strada auto nego, najčešće, nos i ponos.

Five W? A da ipak prestanemo biti tako optimistični u skladu s onom kako ni stotinu mudraca ne može odgovoriti na pitanje jedne budale. U aktualnom slučaju budale zadojene nesnošljivošću prema svemu što nije po njenoj volji, emociji, logici. Pa stoga treba sve razbiti. Uništiti na piru neobuzdanosti. Zar je zaista tako kako je priopćio MUP-ov čovjek ovih dana na Muri, naime da policija jednostavno ne stigne reagirati na sve iščašenosti koje brzinom svjetlosti postaju barbarstva i zato se stvar uistinu komplicira.

Kad već spominjemo taj pojam, kompliciranost, nisu li odveć zakukuljeni i zamumuljeni nazivi foruma i akcija koji tretiraju dotičnu problematiku: probajte izgovoriti bez šalabahtera a da ne slomite jezik: „Služba za natjecateljski sport, sportsku infrastrukturu i stručne kadrove u sportu Središnjeg državnog ureda za sport“. Odnosno „Konvencija Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama“. Sestrična mamine kume koja se udala za nećaka očevog ujaka koji je šogor stričeva zeta.

No dobro. U usporedbi s njima ime „Nacionalni odbor Vlade RH za prevenciju i smanjenje nasilja u sportu“ uopće ne zvuči loše!

Nitko normalan nema ništa protiv uključivanja pedagoga, sociologa, psihologa, komunikologa i sličnih veleučenih glava u konkretno rješavanje neprilika. Niti, čini se, ništa efikasno za suzbijanje zla koje doista prijeti, danas i ovdje. Izazivajući nebrojene kazne savezu i klubovima. Rastjerujući publiku željnu pogleda na demonstraciju sportske vještine.

Činjenica da su zastupnici navijačkih udruga odbili sudjelovati na dotičnom simpoziju govori sve. Otkriva kome je do reda, kome do nereda. Nadalje, emisar Hrvatskog helsinškog odbora smatra da štošta kuri politika neprestanim uplitanjem u sport. Navodi pritom četiri tužbe za ustavnost izmijenjenih odredbi Zakona o športu kojeg neki uporno nabijaju na glavu šefovima Kuće nogometa nemajući pojma o pravoj stvarnosti.

Ne tako davno pokretač hrvatskog olimpizma rabio je glagol „degenečiti“ za sve frustrirane (život je težak i ponekad nepravedan), raspoložene rušilački. Navodno neobuzdane. Bila su ratna vremena pa je parcijalna grubost u paraleli s povijesnim stradanjem nedužne žrtve djelovala nježno. Srećom, to je prošlost. Sadašnjost i budućnost usmjerene su odgoju potencijalno nezgodnih, pogotovo pak preodgoju zaslijepljenih i, doista se doima, neukrotivih.

Nema problema, dapače. Samo što titra jedna dvojba: dokad se nečiji smiješno-glupi hir mora plaćati razbijenom glavom, izbijenim okom, zapaljenom tramvajskom prikolicom, zdrobljenim izlogom, tolikim eurima i ponekim bodom!? I još jedna: mora li se ona sintagma iz katekizma “Ljubi bližnjega svoga“ baš mijenjati u – „ubi“, tjerana mržnjom bez granica? Na istinsko veselje dijela medija koji mazohistički uživa u svim izgredima, žaleći što nisu veći...

U međuvremenu dakle jahač apokalipse iz Hiltona ne sustaje, dajući sve a ne dobivajući skoro ništa!

Semafor

Više na rezultati.hns.team

Naši partneri