Riječ stručnjaka

Branko Ivanković: "Hrvatska je opet čudesna, a Dalić rođeni lider"

10.11.2017.

Branko Ivanković: "Hrvatska je opet čudesna, a Dalić rođeni lider"
Foto: Arhiva HNS

Briljantna igra i blistava pobjeda Vatrenih odjekuju na sve strane, način kojim je pometena Grčka impresionira navijače i eksperte. Noću na petak bučno je slavila i mala hrvatska kolonija u Teheranu. Jednodušna je poruka da u nedjelju u Pireju nema straha za Hrvate, no profesionalnost nalaže punu budnost dok se SP 2018. ne osigura i teoretski.

Možda je trening iranskog prvaka Persepolisa pomaknut na kasno popodne da se naspavaju članovi stožera, koji su vrlo emotivno proživljavali novi nastup s pripadajućim uspjehom najbolje hrvatske selekcije. Naime Branko Ivanković i suradnici Sreten Ćuk, Marko Stilinović i Igor Panadić, vratar Božidar Radošević te gost Vinko Begović sa sinom oduševljeno su pozdravljali svaku akciju nevjerojatno raspoloženog kapetana Luke Modrića, i svaki pogodak super nadahnutih zemljaka. Kako i ne bi, poznato je da u svijetu glas i slika iz domovine poprimaju posebne razmjere.
- Našli smo se kod mene, apartman je gorio od uzbuđenja. Budući da je u ovoj zemlji zabranjena konzumacija alkohola, a ni ne pomišljamo kršiti regule, dali smo oduška prepuštajući se starim zalihama pršuta, kulena, buđole.

Informira Ivanković da je Begović, naš sportsmen s najdužim stažom u Perziji, trener u drugoligašu iz provincije. Za ovu je priliku pohitao u metropolu da bi s društvom lakše pratio tako važnu partiju. Dakako da je Branko dodatno bio pod nabojem zbog bivšeg igrača Zlatka Dalića, susjeda, pulena i nasljednika iz Varaždina.
- Kakav je Dala bio u nogometaškim danima? Kao i sada: lider. Prirodni, a ne nametnuti vođa kome je tu poziciju odredio šef svlačionice. Ne, on je predodređen za ulogu bossa.

I jedan biografski podatak obojice:
- Ja sam ga nagovorio na Akademiju nogometa HNS-a, na koju se upisao zbog stjecanja znanja, ne zbog ćitabe, šare, diplome. Ništa na njegovom putu nije slučajno, CV mu je neusporedivo bolji negoli četvorici prethodnika.

Ante Čačića, Nike Kovača, Igora Štimca, Slavena Bilića.
- To kako je preporodio nacionalnu momčad praktički je bez presedana; nije li u hipu skupinu pokolebanih, bezvoljnih i ošamućenih pretvorio u kaznenu ekspediciju koja leti igralištem ne dopuštajući suparniku sekundu predaha!?

Što je osobito dominiralo ovog četvrtka u Zagrebu?
- A što nije. Ponajprije strast, vrijednost i upornost. Smiješna je teza da su Grci dva gola dali sami sebi – tako je ispalo trudom i voljom Hrvata, vještinom, umijećem, inteligencijom. Suparnici su reagirali panično, svjesni s kim imaju posla. Srce im se spustilo u pete. Povremeni gostujući pokušaji bili su simbolični, premoć domaćina apsolutna. Jedna riječ dovoljna je za opis događaja: čudesno. Tolikoj kombinatorici ne bi se dostojno suprotstavile ni puno jače reprezentacije, stoga je fama o glasovitoj grčkoj defenzivi punoj kompaktnosti uništena prije no što je išta pokazala. Nije mogla, nije stigla. Kakva čvrstoća, njihala se poput otkinutog lista na buri!

Prednost 4:1 je velika?
- Ogromna. Što nije razlog za umišljenost. Sviđa mi se što i izbornik i izabranici u prvi plan stavljaju ozbiljnost ujedinjenu s oprezom, budući da još ništa nije gotovo. Iako jest – više i od toga rezultata uoči uzvrata ohrabruje hrvatski stil, izgled, snaga i moć, igra kojoj se dotični partner nije kadar oduprijeti. Ali, slažem se, nužna je koncentracija na novih 90 minuta da se odmakne svaka eventualnost. Ne treba nam nikakav rizik, nogomet je varljiv.

Koliko će na naše vedete utjecati paklenska atmosfera stadiona Karaiskaki?
- Nimalo, u to sam uvjeren. Što može smesti vrhunske igrače vodećih europskih klubova, pa koliko su puta u takvom ambijentu bili momci Real Madrida, Juventusa, Barcelona, Intera, Liverpoola, Monaca, Dynama Kijev, Milana, Hoffenheima! Dapače, smatram da će te okolnosti dodatno poticati. Cilj pogotovo, budući da je svjetsko prvenstvo najznačajnija smotra jednom u četiri godine, koje se doista čekaju s mnogo nade.

Ivankoviću je drago i zbog Dalićevog savršenog učinka, i poradi primjedbe da valjda zaslužuje nacionalnu postavu premda je prethodnih godina trenirao klubova s egzotičnih destinacija:
- Sve prolazi i sve se mijenja, samo ne famozna hrvatska ironičnost ujedinjena s jalom. Uvijek neka sumnja, sprdnja. Neopravdan pogled svisoka. Mi koji radimo i živimo na Bliskom i Dalekom Istoku, u nevjerojatno potentnoj Aziji, i dalje smo dakle luk i voda, egzotika, „šarenilo“ bez pokrića! Jesu li takvi i Marcelo Lippi, Sven-Göran Eriksson, Fabio Capello, Winfried Schäfer, Eric Gerets, Felipe Scolari, Dragan Stojković, Felix Magath, Arie Haan…

Glede nedjelje valja podsjetiti da je Branko bio asistent Miroslavu Blaževiću kad je u proljeće 1997. u Solunu srušena Grčka za presudna tri boda prema plasmanu u Francusku i povijesnoj bronci.
- Repriza je izvjesna. Baš sam nekidan vrtio snimku te drame, i zapanjen gledao kako Davor Šuker zabija iz nemoguće situacije. Strašno!

Usput, Persepolis je s utakmicom manje dva boda do trenutačnog lidera iranskog prvenstva, novog člana lige Pars Jam Bushehra, s kojim se sastaje za dva kola.
- Nosi ga zanos, nadam se – početni. Nećemo titulu prepustiti tek tako, a da nam FIFA s četiri mjeseca neigranja nije kaznila najboljeg igrača i strijelca Mehdija Taremija (nap. a: paralelno potpisao za turski Rizespor), već bismo bili na vrhu…

Semafor

Više na rezultati.hns.team

Naši partneri