Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija možete pronaći OVDJE.Slažem se

HNS > O nama

Povijest

Hrvatski nogometni savez osnovan je 13. lipnja 1912. godine.

Povijest
foto: Getty Images
  • Facebook
  • Twitter
  • Youtube
  • Instagram
  • Newsletter
  • RSS

Hrvatski nogometni savez osnovan je 13. lipnja 1912. godine. HNS je član Fife od 1941. godine, a članstvo je potvrđeno 3. srpnja 1992., nakon što je Hrvatska postala samostalna. HNS je primljen u punopravno članstvo Uefe 17. lipnja 1993. godine.


Počeci

Nogomet su u današnjem obliku prvobitno u Hrvatskoj igrali još 1873. godine Englezi koji su došli u Rijeku radi izgradnje tvornice. Međutim, Hrvati nisu sudjelovali na ovim utakmicama. 1887. godine brod Britanske mornarice usidrio se u zadarskoj luci, pa su tamo engleski mornari odigrali javnu utakmicu uz prisutnost engleskog princa od Edinburgha, sina kraljice Viktorije, kao i velikog broja gledatelja. Prije početka utakmice intonirana je engleska himna. Nešto kasnije, 1895. godine, engleski geodeti i šumarski inženjeri, koji su boravili u Novoj Gradišci, također su međusobno odigrali javnu nogometnu utakmicu. Sljedeće godine, 1896., engleski mornari odigrali su međusobno javne nogometne utakmice u Trogiru i nekim drugim gradovima.

 

1880. godine lokalni hrvatski mladići počeli su igrati nogomet u Županji. Budući da je bilo samo devet Engleza koji su došli u Hrvatsku nekoliko godina ranije kao stručnjaci za eksploataciju hrastovih šuma, pozvali su lokalne dječake da im se pridruže. Postoji prvi pisani zapis o tome kako su se lokalni mladići igrali pravi engleski nogomet, dok su im Englezi bili učitelji i suigrači. Nogometna lopta s kojom su se igrale utakmice 1880. godine i kasnije na području Županje sačuvana je i danas. Postoje i zapisi o tome kako su nogomet igrali učenici u Zadru, te nešto kasnije (oko 1900. godine) u Istri, Slavoniji i drugim gradovima širom Hrvatske.

 

Prvo izdanje Pravila igre na hrvatskom jeziku tiskana su 1896. godine u Zagrebu. Da bi izdao nova i bolja Pravila igre, dr. Milovan Zoričić izravno se obratio Nogometnom savezu Engleske tražeći profesionalnu pomoć.

 

Tako su Pravila objavljena 1908. godine, zajedno s objašnjenjima i dobivenim uputama. Na početku se nogomet igrao u okviru gimnastičke organizacije Hrvatski sokol. Prvi hrvatski sportski klub koji u svom imenu naglašava opredjeljenost za nogomet je Prvi nogometni i športski klub (PNIŠK) Zagreb, osnovan 1903. godine.

 

Čak i prije Prvog svjetskog rata, 1913. godine, ekipa engleskog sveučilišta Northern University bila je na turneji po kontinentalnom dijelu Europe i odigrala je utakmice u Mađarskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj. Momčad je pobijedila na tri utakmice, ali je u Zagrebu, gdje je igrala protiv Hrvatskog akademskog kluba HAŠK, poražena rezultatom 1:0.

 

Neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, momčad Hajduka iz Splita odigrala je nekoliko nogometnih utakmica protiv momčadi mornara sa engleskih ratnih brodova, usidrenih u Jadranu. U prvoj polovici 1918. godine, splitski klub je pobijedio ekipu engleskog ratnog broda Shelldracke. Štoviše, postigli su povoljan rezultat i protiv ostalih momčadi iako je među engleskim mornarima bilo i profesionalnih nogometnih igrača. Od četiri utakmice odigrane protiv momčadi Diamond, Hajduk je tri završio u svoju korist.

 

1914. godine u Hrvatsku dolaze profesionalni treneri iz Engleske. James Donelly i Arthur Gaskhell bili su treneri Građanskog, kluba koji je 1936. godine porazio čuveni Liverpool rezultatom 5:1, pod vodstvom mađarskog trenera Martina Bukovija.

 

Kada je 1969. godine u Zagrebu obilježavana 50. godišnjica Jugoslavenskog nogometnog saveza (osnovanog 1919. godine u Zagrebu), svečanostima je prisustvovao Sir Stanley Rous, predsjednik Fife. U više prigoda bio je gost zagrebačkog kluba Dinamo, a posebno kada su Zagrepčani igrali u finalu Kupu velesajamskih gradova (poslije Kup Uefe) 1963. i 1967. godine.

 

Osnivanje saveza


Početkom 20. stoljeća, kada su u Hrvatskoj počeli nastajati prvi nogometni klubovi, došlo je do želje nogometnih čelnika za formiranjem nacionalnog nogometnog saveza. Nažalost, političke okolnosti koje su prevladavale u to vrijeme nisu bile u cijelosti za ovakvu ideju.

 

Težnja Hrvata za uspostavljanjem vlastitog sportskog saveza još je više rasla nakon što je u Zagrebu, na Marulićevom trgu, na mjestu na kojem se danas nalazi Sveučilišna biblioteka, 28. listopada 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica između HAŠK-a i PNIŠK-a (1:1). Nakon niza odgođenih i zamornih pergovora i uvjeravanja, 8. listopada 1909. osnovan je Hrvatski športski savez. Hinko Würth, predsjednik HAŠK-a, bio je na čelu sportske sekcije.

 

Na osnivanje Hrvatskog športskog saveza energično reagira Austrijski športski savez, zabranjujući svojim klubovima da igraju s klubovima koji su članovi tek osnovanog Hrvatskog športskog saveza. U to vrijeme, Austro-ugarska monarhija opterećena je teškim unutrašnjim krizama, a u Hrvatskoj je na vlasti promađarski ban Pavle Rauch, pa Hrvatski športski savez ne može dobiti odobrena pravila, što mu otežava djelovanje. No, i bez odobrenih pravila Hrvatski športski savez djeluje. Konačno, 10. kolovoza 1910. godine, u vrijeme inauguracije Nikole Tomašića za bana, pravila su konačno odobrena.

 

Od tada je započela vrlo energična aktivnost najstarijih hrvatskih nogometnih djelatnika: 13. lipnja 1912. godine dr. Milovan Zoričić izabran je za šefa nogometne sekcije HŠS-a. Njegov zamjenik bio je Zvonimir Klobučar, a Ivan Pipinić je bio rizničar. Oni su, zajedno s Hinkom Würthom, Dragutinom Albrechtom i Brankom Gavellom, preuzeli obvezu razvoja i unapređenja nogometa u Hrvatskoj, pa se stoga s pravom mogu smatrati prvim članovima Hrvatskog nogometnog saveza.

 

Nakon Prvog svjetskog rata, predstavnici najvećih i najvažnijih hrvatskih nogometnih klubova (Građanski, HAŠK, Hajduk i Concordia) zahtjevali su službeno osnivanje Hrvatskog nogometnog saveza, kao prirodnog slijednika već vrlo aktivne nogometne sekcije HŠS. U tu svrhu sastala se Skupština hrvatskih nogometnih klubova u kavani Medulić 14. travnja 1919. godine. I kada je već gotovo sve bilo dogovoreno došlo je do prekretnice tijekom stanke na sjednici i umjesto da se osnuje Hrvatski nogometni savez, osnovan je Jugoslavenski nogometni savez.

 

Isto se dogodilo i drugim sportskim savezima. Unatoč činjenici da je Zagreb bio kolijevka sporta na ovim prostorima i da je niz sportskih organizacija nastao upravo u njemu, a između ostalog i Olimpijski komitet (14. prosinca 1919. godine), razne sekcije HŠS-a jednostavno su proglašene Jugoslavenskima.

 

Reprezentacija Hrvatske odigrala je prve javne međunarodne utakmice u Pragu 23. i 26. lipnja 1907. protiv Slavije, u to vrijeme jedne od najboljih nogometnih momčadi Češke i Europe. Prva utakmica završena je visokim porazom 2:15, a druga 0:20.

 

Hrvatski nogometni savez konačno je utemeljen 6. kolovoza 1939. godine. Ovaj Savez djelovao je potpuno samostalno i poduzimao je niz obveza u promicanju hrvatskog nogometa. Dr. Ivo Kraljević izabran je za prvog predsjednika.

 

Nogometni podsavezi u Zagrebu, Splitu i Osijeku djelovali su u okviru Hrvatskog nogometnog saveza, a rukovodili su velikim brojem izuzetnih klubova i nizom izvrsnih nogometaša.

 

Nakon raspada Jugoslavije 1941. godine, prvi povjerenik Hrvatskog nogometnog saveza postao je dr. Rudolf Hitrec, bivši nogometaš Građanskog i brat Ice Hitreca, legendarnog člana hrvatske nogometne reprezentacije. Tijekom rata, ured povjerenika preuzeli su Vatroslav Petek i dr. Rinaldo Culić.

 

Poslije Drugog svjetskog rata


Hrvatski nogometni savez nastavio je s radom i nakon Drugog svjetskog rata. Mišo Hršak, Ratko Vilinčić, Lazo Vračarić, Boris Bakrac, Vlado Ranogajec, Mirko Oklobdžija i Pero Splivalo bili su njegovi predsjednici u ovom razdoblju. Svi oni vodili su nemilosrdnu borbu za postizanje jednakosti unutar jugoslavenske nogometne organizacije, budući da je desetljećima hrvatskim klubovima bilo nametnuto preglasavanje.

 

Uspostavljanjem suverene, nezavisne i demokratske Hrvatske nakon izbora 1990. godine, konačno je to i omogućeno. Danas, kada je je hrvatski nogomet konačno samostalan, administracija Hrvatskog nogometnog saveza ima mogućnost stvoriti optimalno okruženje za cjelokupni razvoj i procvat ovog najpopularnijeg sporta.

  • Predsjednici HNS-a
  • Glavni tajnici/Izvršni direktori
  • Izbornici
  • Davor Šuker

    Davor
    Šuker

    2012.-

  • Vlatko Marković

    Vlatko
    Marković

    1998.-2012.

  • Branko Mikša

    Branko
    Mikša

    1997.-1998.

  • dr. Josip Šoić

    dr. Josip
    Šoić

    1996.-1997.

  • Nadan Vidošević

    Nadan
    Vidošević

    1995.-1996.

  • Đuro Brodarac

    Đuro
    Brodarac

    1995.

  • dr. Damir Matovinović (v.d.)

    dr. Damir
    Matovinović (v.d.)

    1994.-1995.

  • dr. Mladen Vedriš

    dr. Mladen
    Vedriš

    1990.-1994.

  • Paško Viđak

    Paško
    Viđak

    1988.-1990.

  • Antun Ćilić

    Antun
    Ćilić

    1986.-1988.

  • Adam Sušanj

    Adam
    Sušanj

    1985.-1986.

  • Milivoj Ražov

    Milivoj
    Ražov

    1984.-1985.

  • Dušan Veselinović

    Dušan
    Veselinović

    1982.-1984.

  • Željko Huber

    Željko
    Huber

    1981.-1982.

  • Ljubo Španjol

    Ljubo
    Španjol

    1978.-1981.

  • Vlato Bogatec

    Vlato
    Bogatec

    1976.-1978.

  • Ivan Kolić

    Ivan
    Kolić

    1971.-1976.

  • Bruno Knežević

    Bruno
    Knežević

    1966.-1971.

  • Luka Bajakić

    Luka
    Bajakić

    1965.-1966.

  • Pero Splivalo

    Pero
    Splivalo

    1959.-1965.

  • Mirko Oklobdžija

    Mirko
    Oklobdžija

    1957.-1959.

  • Vlado Ranogajec

    Vlado
    Ranogajec

    1953.-1957.

  • inž. Boris Bakrač

    inž. Boris
    Bakrač

    1950.-1953.

  • Lazo Vračarić

    Lazo
    Vračarić

    1947.-1950.

  • Mijo Hršak

    Mijo
    Hršak

    1945.-1947.

  • dr. Rinaldo Čulić

    dr. Rinaldo
    Čulić

    1944.-1945.

  • Vatroslav Petek

    Vatroslav
    Petek

    1942.-1944.

  • dr. Rudolf Hitrec

    dr. Rudolf
    Hitrec

    1941.-1942.

  • dr. Ivo Kraljević

    dr. Ivo
    Kraljević

    1939.-1941.

  • dr. Milan Graf

    dr. Milan
    Graf

    1914.-1919.

  • Vladimir Očić

    Vladimir
    Očić

    1914.

  • prof. dr. Milovan Zoričić

    prof. dr. Milovan
    Zoričić

    1912.-1914.

scrollscroll
  • Damir Vrbanović

    Damir
    Vrbanović

    2012.-

  • Zorislav Srebrić

    Zorislav
    Srebrić

    1998.-2012.

  • Josip Čop

    Josip
    Čop

    1996.-1998.

  • Ante Pavlović (v.d.)

    Ante
    Pavlović (v.d.)

    1995.-1996.

  • Duško Grabovac

    Duško
    Grabovac

    1990.-1995.

  • prof. Marko Jurić

    prof. Marko
    Jurić

    1981.-1990.

  • Ante Pavlović

    Ante
    Pavlović

    1962.-1981.

  • Boris Tepšić

    Boris
    Tepšić

    1959.-1962.

  • Vlado Bogatec

    Vlado
    Bogatec

    1957.-1959.

  • Mirko Oklobdžija

    Mirko
    Oklobdžija

    1954.-1957.

  • Julije Frangen

    Julije
    Frangen

    1941.-1943.

  • Valent Malović

    Valent
    Malović

    1940.-1941.

  • Vatroslav Petek

    Vatroslav
    Petek

    1941.

  • Josip Šikić

    Josip
    Šikić

    1940-1941.

  • Mijo Hršak

    Mijo
    Hršak

    1940.-1941.

  • Bogdan Cuvaj

    Bogdan
    Cuvaj

    1939.-1940.

  • Julije Frangen

    Julije
    Frangen

    1939.-1940.

  • Velimir Lamza

    Velimir
    Lamza

    1939.-1940.

  • Fran Šuklje

    Fran
    Šuklje

    1918.-1919.

  • Janko Justin

    Janko
    Justin

    1918.-1919.

  • Zvonimir Klobučar

    Zvonimir
    Klobučar

    1914.-1918.

scrollscroll
  • Ante Čačić

    Ante
    Čačić

    2015.-

  • Niko Kovač

    Niko
    Kovač

    2013.-2015.

  • Igor Štimac

    Igor
    Štimac

    2012.-2013.

  • Slaven Bilić

    Slaven
    Bilić

    2006.-2012.

  • Zlatko Kranjčar

    Zlatko
    Kranjčar

    2004.-2006.

  • Otto Barić

    Otto
    Barić

    2002.-2004.

  • Mirko Jozić

    Mirko
    Jozić

    2000.-2002.

  • Tomislav Ivić

    Tomislav
    Ivić

    1995.

  • Miroslav Blažević

    Miroslav
    Blažević

    1994.-2000.

  • Vlatko Marković

    Vlatko
    Marković

    1993.

  • Stanko Poklepović

    Stanko
    Poklepović

    1992.

  • Dražan Jerković

    Dražan
    Jerković

    1990.-1991.

  • Franjo Wölfl

    Franjo
    Wölfl

    1956.

  • Leo Lemešić

    Leo
    Lemešić

    1956.

  • Bruno Knežević

    Bruno
    Knežević

    1956.

  • Bernard Hügl

    Bernard
    Hügl

    1943.-1945.

  • Bogdan Cuvaj

    Bogdan
    Cuvaj

    1941.-1943.

  • dr.Rudolf Hitrec

    dr.Rudolf
    Hitrec

    1941.

  • Jozo Jakopić

    Jozo
    Jakopić

    1939.-1941.

  • Hugo Kinert

    Hugo
    Kinert

    1918.-1919.

scrollscroll

Reprezentacije na velikim natjecanjima

  • A reprezentacija
  • Mlađi uzrasti
  • Futsal
1996UEFA Euro, Engleska: Četvrtfinale
1998FIFA SP, Francuska: Treće mjesto
2002FIFA SP, Koreja i Japan: Skupina
2004UEFA Euro, Portugal: Skupina
2006FIFA SP, Njemačka: Skupina
2008UEFA Euro, Austrija i Švicarska: Četvrtfinale
2012UEFA Euro, Poljska i Ukrajina: Skupina
2014FIFA SP, Brazil: Skupina
2016UEFA Euro, Francuska: Osmina finala
1996UEFA U-16 Europsko prvenstvo, Austrija: Četvrtfinale
1998UEFA U-16 Europsko prvenstvo, Škotska: Četvrtfinale
1998UEFA U-18 Europsko prvenstvo, Cipar: Treće mjesto
1999FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo, Nigerija: Osmina finala
1999UEFA U-16 Europsko prvenstvo, Češka: Skupina
2000UEFA U-21 Europsko prvenstvo, Slovačka: Skupina
2000UEFA U-18 Europsko prvenstvo, Njemačka: Skupina
2001UEFA U-16 Europsko prvenstvo, Engleska: Treće mjesto
2001FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo, Trinidad i Tobago: Skupina
2004UEFA U-21 Europsko prvenstvo, Njemačka: Skupina
2005UEFA U-17 Europsko prvenstvo, Italija: Polufinale
2010UEFA U-19 Europsko prvenstvo, Francuska: Polufinale
2011FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo, Kolumbija: Skupina
2012UEFA U-19 Europsko prvenstvo, Estonija: Skupina
2013UEFA U-17 Europsko prvenstvo, Slovačka: Skupina
2013FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo, Turska: Osmina finala
2013FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo, UAE: Skupina
2015UEFA U-17 Europsko prvenstvo, Bugarska: Četvrtfinale
2015FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo, Čile: Četvrtfinale
2016UEFA U-19 Europsko prvenstvo, Njemačka: Skupina
2017UEFA U-17 Europsko prvenstvo, Hrvatska: Domaćini
1999UEFA Futsal EP, Španjolska: Skupina
2000FIFA Futsal SP, Gvatemala: Skupina
2001UEFA Futsal EP, Rusija: Skupina
2008UEFA Futsal U-21 EP, Rusija: Skupina
2012UEFA Futsal EP, Hrvatska: Polufinale
2014UEFA Futsal EP, Belgija: Četvrtfinale
2016UEFA Futsal EP, Srbija: Skupina

Sljedeća utakmica

Hrvatska - Ukrajina

24.03.2017.

Prethodna utakmica

Kina - Hrvatska 5:4

14.01.2017.

Značajni događaji hrvatskog nogometa. /

Vremeplov

1873.
1880.
1907.
1912.
1919.
1939.
1940.
1941.
1959.
1970.
1976.
1990.
1992.
1993.
1998.
2008.
2009.
2012.
2013.
2015.
1990

Prva nogometna utakmica na području Hrvatske odigrana je u Rijeci. Godine 1873. na inicijativu Roberta Whiteheada utakmicu su odigrale ekipe sastavljene od djelatnika Mađarskih željeznica s jedne i engleskih radnika s druge.

Tvorničari iz Engleske koji su u Županji radili u drvnoj idustriji sa sobom su 1880. godine donijeli nogometnu loptu. Na mjestu tadašnje tvornice tanina, tj. na mjestu na kojemu se prvi put pojavila nogometna lopta danas je Stadion prve nogometne lopte u Hrvatskoj.

U Pragu su odigrane prve dvije utakmice neslužbene hrvatske nogometne reprezentacije protiv Slavije koja je pobijedila u obje utakmice (15:2 i 20:0)

13. lipnja 1912. - osnovana je Nogometna sekcija pri Hrvatskom športskom savezu, kao tijelo koje skrbi o nogometu na nacionalnoj razini, te se taj događaj računa kao datum osnutka današnjeg Hrvatskog nogometnog saveza

15. travnja 1919. - sazvana je osnivačka sjednica Hrvatskog nogometnog saveza koja je na samoj sjednici pretvorena u osnivačku sjednicu Jugoslavenskog nogometnog saveza

Nakon što su 30. siječnja predstavnici Zagrebačkog, Splitskog i Osječkog nogometnog podsaveza napustili Skupštinu JNS-a, predstavnici 217 klubova iz Hrvatske su 14. svibnja utemeljili Hrvatsku športsku slogu, a na Glavnoj skupštini 6. kolovoza 1939. utemeljen je Hrvatski nogometni savez kao podudruga Hrvatske športske sloge, čime je prekinut odnos sa Jugoslavenskim nogometnim savezom.

Odigrana je prva utakmica hrvatske nogometne reprezentacije koja je tada predstavljala Banovinu Hrvatsku. U Zagrebu je 2. travnja 1940. Hrvatska pobijedila Švicarsku 4:0. Samo mjesec dana kasnije, 2. svibnja 1940. odigrana je i prva utakmica juniorske reprezentacije, protiv Mađarske u Pečuhu.

17. srpnja 1941. - HNS je postao članom Fife.

Hrvatska juniorska reprezentacija pobijedila je na prvom službenom natjecanju na kojem je nastupila jedna hrvatska reprezentacija. To je bilo prvenstvo republičkih reprezentacija, koje je održano u slovenskom Celju od 12. do 19. srpnja 1959. U finalnoj utakmici hrvatska reprezentacija pobijedila je srbijansku reprezentaciju 3:1.

Hrvatska je bila domaćin X. redovnom Kongresu Uefe u Dubovniku, 8. svibnja 1970.

Hrvatska je bila domaćin završnice UEFA Europskog prvenstva 1976. U Zagrebu na stadionu Maksimir odigrano je jedno polufinale (Čehoslovačka - Nizozemska 3:1) i utakmica za treće mjesto (Nizozemska - Jugoslavija 3:2).

Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je 17. listopada 1990. na stadionu u Maksimiru utakmicu s reprezentacijom SAD-a i pobijedila 2:1. Bila je to prva utakmica hrvatske reprezentacije od osamostaljenja.

3. srpnja 1992. - Nakon što je Republika Hrvatska ostvarila neovisnost, potvrđeno je članstvo u Svjetskoj nogometnoj organizaciji (FIFA), a zanimljivo je da Hrvatskoj nikada nije bilo službeno poništeno članstvo ostvareno 1941.

17. lipnja 1993. - HNS je primljen u punopravno članstvo u Uefi, čime su ispunjeni uvjeti da reprezentacije igraju u službenim natjecanjima. Tako je 20. listopada iste godine U-17 reprezentacija odigrala odigrala prvu službenu natjecateljsku utakmicu neke od hrvatskih reprezentacija, u Turskoj je u okviru kvalifikacija za Europsko U-17 prvenstvo zabilježen remi (2:2), a osam dana kasnije 20. listopada ista reprezentacija u istom natjecanju ostvarila je i prvu pobjedu u službenim natjecanjima (Hrvatska - Mađarska 3:1, u Pečuhu)

Na svom drugom velikom natjecanju i prvom nastupu na FIFA Svjetskom prvenstvu, u Francuskoj 1998. Hrvatska je pobjedom protiv Nizozemske osvojila brončanu medalju. Davor Šuker je sa šest pogodaka osvojio titulu najboljeg strijelca turnira.

Hrvatski nogometni savez bio je domaćin XXXII. redovnom Kongresu Uefe u Hypo Expo centru u Zagrebu, 31. siječnja 2008.

Hrvatski nogometni savez bio je domaćin završnog turnira UEFA Regions' Cupa 2009 u zagrebačkoj regiji.

Hrvatski nogometni savez bio je domaćin UEFA Europskom prvenstvu u futsalu u Splitu i Zagrebu.

Hrvatski nogometni savez ugostio je u Dubrovniku Strateški sastanak Uefe i sjednicu Izvršnog odbora iste organizacije.

Predsjednik HNS-a Davor Šuker izabran je u Izvršni odbor Uefe, postavši tako prvi Hrvat u najvažnijem tijelu krovne europske nogometne kuće.

scrollscroll